Dana 23. ožujka u Westinnu na predstavljanju liste #ZajednoZaZagreb i vizije Zagreba koji zaslužuje biti sigurniji, uređeniji i funkcionalniji o segmentu zaštite okoliša i rješavanju problema otpada govorio je prof. dr. Viktor Simončič koji je ukratko iznio funkcionalne i inovativne prijedloge na tu temu.
Pozdrav!
Drago mi je da sam dio ovog stručnog tima, duboko vjerujem, budućeg gradonačelnika Grada Zagreba, Pavla Kalinića.
Poznavao sam Pavla Kalinića samo preko njegovih aktivnosti vezanih za sigurnost u Gradu Zagrebu. Stvarno je dobro organizirao područje sigurnosti. Pratio sam njegove nastupe na društvenim mrežama. Zna tumačiti i predviđati nacionalna i svjetska politička kretanja. Znam da prate i mladi.
Obradovao me je i počastio telefonski poziv da porazgovaramo o problematici otpada. Rekao je da prati ono što već godinama predlažem na rješavanju problema otpada u Hrvatskoj i Zagrebu. Bio je to prvi tako izravan poziv, nekog političara na suradnju.
Pavle se želio podrobnije upoznati s prijedlozima, pa sam kao dio njegovog tima iz prve ruke mogao čuti što što muči Udrugu zatvorimo Jakuševec- dišimo zdravo. Zajedno smo ocijenili što ne predstavlja samo pustu listu želja, nego ono što se može provesti u razumnom vremenu, s raspoloživim sredstvima.
Prijedloge temeljim na svom znanju, iskustvu na raznim i brojnim projektima zaštite okoliša i upravljanju otpadom u RH i EU, od Poreča, Austrije, Slovenije a posebno na, gotovo spektakularnom iskustvu, sadašnje obrade otpada u Splitu.
Što Pavle Kalinić predlaže u postupanju s otpadom?
Energana na gorivo iz otpada je nužan dio rješenja, ali ne i jedino rješenje. Energana je srce sistema u svim malo većim gradovima EU, a od nedavna i u Beogradu. Izgradnja i korištenje košta, jer postupanje s otpadom uvijek košta. Da je u otpadu novac, govore samo političari populisti. Na ovim prostorima, a posebno u Zagrebu ih ima posebno puno. Da je u otpadu novac, onda bi to značilo što više otpada više novca. Ne ide, zar ne.
Investicija u energanu je cca 150 milijuna eura, a zbrinjavanje svake tone preko 100 i bliže 200 eura. Zarada je samo u smanjenju troškova. Oni se smanjuju na račun proizvedene električne energije (ovisno o veličini par desetaka megavata) i topline za grijanje (nešto više od proizvedene električne energije). Otpao bi i trošak za zbrinjavanje plastike iz žute kante, koji je, negdje već i preko 300 eura po toni. Smanjuje se i trošak odlaganja, jer se smanjuju količine koje se odlažu. Sve u svemu, energana na gorivo iz otpada bi koštala, ali bi trošak bio niži od sadašnjih direktnih i indirektnih troškova.
Izgradnja energane je, čak i da su na raspolaganju i sredstva i lokacija, na dugačkom štapu. Trebati će godine. Upravo zbog toga, treba hitno poduzeti sve korake da se pristupi izgradnji. Odluka je nužna da se zna kako treba izgledati tehnologija obrade otpada na Resniku i kakva će biti sudbina Jakuševca. Da li će za vijeke vjekova ostati smetlište, ili će se pretvoriti u kvalitetan urbani prostor.
Prvi korak u postupanju s otpadom ostaje materijalno iskorištavanje onog dijela, koji se može i isplati materijalno oporabiti, znači da postoje prerađivački kapaciteti kao i korist za okoliš i troškove.
Predlažemo da se materijalno iskoristi onaj dio plastike koji se stvarno i može oporabiti, nekih 40 %, a da se ostatak ostavi u gorivu iz otpada.
Energana, kao srce sistema je potrebna i u odluci o sudbini Jakuševca. Sanacija, u smislu pretvaranja smetlišta u kvalitetan urbani prostor je moguća samo rudarenjem, ako je moguća energetske oporaba. Treba obrađivati već sada dolazeći mješoviti komunalni otpad da se iz MKO izdvoji biootpada, a gorivi ostatak pripremi za energetsku oporabu.
Uveli bi se posebni eko redari po kvartovima. Uz redovan i odvoz prema potrebi….ukinuli bi plave vrećice i uveli reda u zbrinjavanje otpada. Nevjerojatno je, da u Zagrebu dnevno nastaju divlja odlagališta …... zašto? Jer raspored odvoza ne valja, cijeli sustav je na klimavim nogama.
Imamo realna i provediva rješenja, imamo znanje, iskusne i stručne ljude, ne izmišljamo toplu vodu već učimo na najboljoj europskoj i svjetskoj praksi upravljanja otpadom, zaštite okoliša i zaštite zdravlja ljudi koji žive u Zagrebu.
Zagreb treba i mora biti čist grad.
I to je Zagreb kakav želimo i za kakav se zajedno borimo.
Viktor Simončić, PhD, Dr. Ing.